Financiranje udruga u EU: Kamo nestaje novac?

Jednom je u čarobnoj zemlji Impact Matrix živjela i radila plemenita nevladina udruga pod nazivom Hope4Change4All. Osnovana je na radikalnoj ideji da ljudi ne bi trebali patiti samo zato što su rođeni na pogrešnom poštanskom broju, kontinentu ili socioekonomskom okruženju. Na žalost, nešto je morala i raditi – skupljati novac.

Svake je godine ta nevladina organizacija išla u mitsku potragu kako bi pridobila The Funders — božanstva koja su govorila u floskulama kao što su “zelena agenda”, “inkluzivnost” i “inovacija s dodanom vrijednošću”. A udruga je neumorno pisala molbe i elaborate duže od Tolstojevih romana, stvarala izvješća o utjecaju koje nitko ne čita. Negdje usput povremeno su pomogli nekim ljudima. Vjerojatno.

Ljubavna priča države i udruge: The end

Bila je to idilična ljubavna priča države i udruge. Takve ćemo priče o današnjim udrugama čitati možda za 50 godina. Ako nam ne bude kasno…

Odjednom je nekomu došlo u glavu da treba financirati naoružavanje pa je krenula nova agenda: analizirati udruge. Europska unija svake godine dijeli milijarde eura nevladinim udrugama a da se ne zna na što se novac troši. Jer nema odgovarajućeg nadzora. Eto u svom izvješću Europski revizorski sud zaključio je da milijarde odlaze netransparentno. Prema njegovim nalazima, nevladine organizacije dobile su ukupno 7,4 milijarde eura u razdoblju od 2021. do 2023. godine samo u područjima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša. Od tog iznosa, Europska komisija dodijelila je 4,8 milijardi eura, dok su države članice osigurale 2,6 milijardi eura.

Oko 80 posto za nevladine udruge izdvajaju same članice EU

Zamagljeno 7,4 milijarde

“Slika financiranja nevladinih organizacija od strane EU-a i dalje je maglovita jer informacije o financiranju od strane EU-a — uključujući lobiranje — nisu ni pouzdane ni transparentne“, rekla je Laima Andrikienė, bivša zastupnica u Europskoj pučkoj stranci, koja je zadužena za izvješće.

Ako je riječ o zamagljenih 7.4 milijarde iz EU, što se onda dagađa u svim članicama EU. Naime sa približno 80% izvora financiranja EU-a za nevladine organizacije upravljaju same države EU-a, a ostatkom upravlja Europska komisija ili druga tijela EU-a. To znači da svaka država ima vlastita upravljačka tijela koja raspodjeljuju sredstva nevladinim organizacijama, često prilagođena lokalnim potrebama poput socijalne uključenosti, zaštite okoliša ili humanitarne pomoći…

Nakon najnovijih trendova u Americi, na primjer s prestankom financiranja USAID-a, čini se da dolaze teški dani za udruge u Europi. Ipak postoji jednostavno rješenje – ključ u bravu. Ako se u Hrvatskoj udruga može osnovati u par dana sa samo tri člana, vjerojatno ju je još jednostavnije ugasiti. Svaka ljubavna priča dolazi svom kraju pa tako i ova!