Jeste li se zapitali na radnom mjestu koliko vam je važan humor za bolji radni učinak? Ili možda pogled iz drugoga kuta: Što ako se morate smijati humorističnim ispadima vaših nadređenih? Zamislite da sjedite na sastanku tima kada vaš menadžer zbija šalu. Svi se smiju, sastanak ide dalje, a menadžer se dobro osjeća, ne samo zato što se osjeća važnim nego i zato što drži da svojim zaposlenicima podiže moral. A vi pritom ne znate kako se ponašati.
Istraživanja pokazuju, a i mnogi će smatrati logičnim, da će šefovi sa smislom za humor vjerojatnije imati timove koji se manje dosađuju i koji su manje pod stresom. Međutim, možda će ipak katkada humor poći po zlu. Naime što se zbiva kada radnici osjete da nemaju drugog izbora nego da se moraju smijati nekoj šefovskoj šali? Nije li još veći stres kada morate glumiti smijeh!?
S humorom 27% bolja motivacija
Istraživanje objavljeno u Harvard Business Review pokazuje da se lideri sa smislom za humor smatraju 27 posto bolje motivirajućima od ostalih. Također se dokazuje da humor šefova može ublažiti stres i dosadu jer potiče bolji angažman.
No jedno drugo istraživanje koje je izneseno u američkom Journal of Academy of Management pokazuje da katkada šefove šale ne padaju na plodno tlo. Neki zaposlenici govorili su o svojim iskustvima, na primjer kako su glumili ushićenost i smijeh nakon šefovih viceva te da su preuveličavali pozitivne emocionalne reakcije. I dakako, sve ih je to još više iscrpljivalo i još više pojačalo nezadovoljstvo poslom.
“Pretvarao sam se da se smijem da bih bio fin.”
Izveden je pokus s dvjema skupinama i s dvjema seansama u biheviorističkom laboratoriju sa 212 sudionika iz američke poslovne škole. Seansu je vodio glumac koji je igrao ulogu voditelja. Kako bi manipulirao humorom, voditelj je ili uključivao šale tijekom cijele seanse (visoki humor) ili je potpuno izbjegavao šale (nizak humor). Rezultati su odražavali terensko istraživanje. Česte šale dovele su sudionike do lažnih pozitivnih reakcija, što ih je kasnije dovelo do osjećaja veće emocionalne iscrpljenosti i manjeg zadovoljstva poslom. Učinci su bili jači za sudionike u seansi visokog humora u kojoj je voditelj bio formalan i autoritativan te nosio poslovno odijelo u usporedbi sa seansom visokog humora u kojoj je voditelj bio ležeran i pristupačan, odjeven u polo majicu.
U prvom slučaju, voditeljev autoritet natjerao je sudionike da se osjećaju obveznima da se smiju zajedno. Jedan je sudionik kazao: “Moderator je imao puno dosjetki a pretvarao sam se da se smijem da bih bio fin.”
Nasuprot tome, u seansi s neformalnim voditeljem jedan je sudionik rekao: “Moderatorove dosjetke su bile zabavne i bezbrižne, ne uzrokuju nikakvu štetu, već samo bezbrižnu zabavu. Općenito sam uživao u fokus grupi i nisam se osjećao kao da se previše forsiram na smijeh!”
Manje je više
Razlika u reakcijama pokazuje kako humor šefa može stvoriti pritisak na zaposlenike da prikriju svoje prave osjećaje, a osobito se naglašava važnost poštovanja prema autoritetu.
Obje studije pokazuju da liderova pretjerano uporaba humora nameće značajne emocionalne štete zaposlenicima čak i ako su šale smiješne. Prisilne reakcije na humor mogu iscrpiti njihovu energiju, što dovodi do emocionalne iscrpljenosti i manjeg zadovoljstva na radnomu mjestu. Stoga će ovi rezultati vjerojatno potaknuti rukovodstva da smanje doživljaj o svojoj humorističnoj misiji. I šaliti se s mjerom. Katkada manje šala znači – više uspjeha!
Analitika • News 